Nego or Nego što

We use Nego or Od when we want to compare something. Preposition OD will precedes Genitive Case where as Nego requires the same part of the speech which precedes it. If the object is a noun or a pronoun it will follow nego directly (the meaning of the sentence is the same regardless of using nego or od).

For example,

  1. On govori brže od nje. / He speaks faster than she does.
  2. On govori brže nego ona. / He speaks faster than she does.

If the object in a sentence is a verb or a phrase then we need to use Nego što.

For example,

  1. Ona piše brže nego što govori. / She speaks faster than she speaks.

Kultura / Spoznaja jedne istine: U Bugojnu održana promocija knjige “Svjedoci zla”

Image result for svjedoci zla

U organizaciji Općine Bugojno, u prepunoj bugojanskoj Kristalnoj sali sinoć je održana promocija knjige Svjedoci zla autora Akifa Agića i Faruka Vele.

O knjizi su govorili profesor historije Ešref Karamustafić, te autori djela.  Prije početka predstavljanja prikazani su dijelovi dokumentarnog filma i kratki reportažni zapisi ratnog reportera Akifa Agića nastali na ratnim mjestima devedesetih, te razgovori sa svjedocima užasnih stradanja na područjima Hercegovine i srednje Bosne.

Profesor Karamustafić knjigu Svjedoci zla nazvao je posljednjim vidom otpora zlodjelima koja su učinjena na području gdje je, kako je to konstatirao Haški tribunal, proveden „udruženi zločinački poduhvat“ s ciljem stvaranja etničkih čistih područja tzv. Herceg-Bosne.

„Mi smo narod koji lako zaboravi najteže rane i istine. Knjiga Svjedoci zla je borba protiv te zadnje faze genocida i zla, a to je negacija i genocida i zla. Zla koje se nadvilo ne samo na jadnom zemljicom Bosnom nego nad cijelom Evropom i svijetom. Zla koje se zove fašizam, nacizam, te, u slučaju BiH, domaći sinonimi – četništvo i ustaštvo. To su rafirniani oblici tih evropskih ideologija, koje cvjetaju, nažalost, širom Evrope, a i u našoj BiH. Knjiga je doprinos borbi protiv te ideologije.“, kazao je profesor Karamustafić.

Faruk Vele, jedan od autora, istakao je kako je cilj knjige bio da vrati glas žrtvama, te da se snažno suprostavi sve aktivnijem procesu njihove dehumanizacije, ali i zaborava. Posebno zbog činjenice da mnogi zločinci i danas slobono šetaju po BiH i u susjednim državama. Naglasio je kako autori ovog djela ne razdvajaju žrtve po nacionalnim pripadnostima, te da smatraju da moramo jednako odati počast i žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Oni koji su odgovorni za zločine moraju odgovarati. Zločin je zločin! Dodao je kako je važno istaknuti uzroke i korjene zla. U tom smislu podvukao je važnost ukazivanja na ideologije koje su dovele do raspirivanja mržnje i zločina, a one su jednako žive i vitalne i danas, kao i devedesetih.

„Profesor Fra Ivo Marković primijetio je da je ova knjiga iskrena i poštena, dok je fra Mirko Majdandžić naglasio kako je njezin cilj bio da se donese činjenice u cilju spoznaje jedne ukupne istine. I fra Ivo i fra Mirko, ali i drugi čestiti hrvatski intelektualci su jasni u ocjeni da je tzv. Herceg-Bosna nanijela ponajviše štete samim Hrvatima, posebno bosanskim“, istakao je Vele. Upozorio je na primjere reafirmacije tzv. Herceg-Bosne, te ukazao na aktivnosti susjedne Hrvatske i Srbije koji ne odustaju od svojih ratnih ciljeva, a to je, prije svega, razbijanje BiH!
Akif Agić je istakao da je prisustvo ideja koje su dovele do UZP-a sasvim očito i da se to najbolje može vidjeti na primjeru veličanja ratnog zločinca Darija Kordića.

„Dario Kordić je zločinac i fašista i nije mu mjesto u crkvama i na predavanjima studentima. Mladima je potrebna istina da bi se spoznalo zlo, a istina se danas skriva“, rekao je Agić. „Borba za istinu je ono što nam sada treba… Milorad Dodik i Dragan Čović ismijavaju i državu i žrtvu i niko ništa ne čini“, poručio je Agić.

O knjizi „Svjedoci zla“ do sada su pisali i govorili ugledni intelektualci i značajne domaće i regionalne ličnosti, A ova knjiga je dospjela i do dvojice bivših hrvatskih predsjednika Stjepana Mesića i Ive Josipovića. Uz podsjećanje na ranije razgovore sa pokojnim fra Lukom Markešićem i dr. Ivom Bancem, u knjizi govore bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, advokat Ante Nobilo, glavni haški tužilac Serge Brammertz, fra Ivo Marković, historičar Tvrtko Jakovina,komunikolog i autor knjige „HVO u Sarajevu dr. Marijo Pejić kao i mnogi drugi.

Vocabulary from the text:

PromocijaPromotion
Prikazati To show (on the screen)
ZapisNote
Svjedok/SvjedociWitness/Witnesses
KorijenRoot
UzrokCause
Skrivati (se)To hide (oneself)
Ratni zločinacWar criminal
ZločinCrime
Dospjeti do + GReach to +G

Ne idite u trgovinu nedjeljom da naše mame budu s nama

Image result for ne idite u trgovinu nedjeljom da nase mame budu sa nama

Prava radnika u Bosni i Hercegovini uveliko se krše, što je jedan od glavnih razloga zbog čega sve veći broj građana napušta ovu zemlju i odlazi u Evropsku uniju, gdje su bolje plaćeni i manje opterećeni.

Rad nedjeljom i praznicima, male plaće i slaba zaštita radnika, posebno ženske populacije, bili su glavni motiv Adnana Habibije vijećnika u Gradskom vijeću Bihaća, koji je podnio inicijativu za donošenje nove odluke o radnom vremenu trgovačkih centara i ugostiteljskih objekata na području grada Bihaća.

Njegova inicijativa naišla je na odobravanje velikog broja vijećnika. “S obzirom da poznajem neke osobe koje rade u trgovačkim centrima i često smo u kontaktu, tokom razgovora s njima primjetio sam da oni rade za male plaće, radnička prava su na veoma niskim granama u privatnom sektoru, posebno u oblasti trgovine, radnička prava se nikako ne poštuju, a uslovi rada su katastrofalni. U Bihacu se radi i za Dan nezavisnosti i za Dan državnosti. I tako sam došao na ideju da podnesem inicijativu kako bi na taj način pokušali nešto uraditi za običnog čovjeka koji je totalno zanemaren u cijeloj toj priči“, objašnjava vijećnik Habibija.

Prema riječima Davora Župe predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Bihaća, inicijativa tretira dva problema – s jedne strane vlasnike trgovačkih lanaca koji teže da ostvare što veći profit i s druge strane radnike koji žele da imaju vremena za svoje porodice. Osim toga, postoji i problem sa vlasnicima kafića koji u ljetnom periodu vide šansu za zaradu.

“Neke firme rade petkom, a ne rade nedjeljom i one su to same dogovorile sa svojim radnicima. Smatram da subota i nedjelja trebaju biti neradni dani. Kada ta incijativa dođe na Vijeće podržat ću je kako bi se usvojila odluka o neradnim danima, kako bi i ti ljudi jednom u sedmici bili sa porodicama. To je nešto što je nužno i potrebno, jer u tom privatnom sektoru radi se prekovremeno, posebno u slučajevima kada nemaju dovoljno radnika, kaže Zulić.

Vijećnica Ilda Alibegović mišljenja je da podrška radnicima u ostvarenju njihovih prava, uopće ne bi trebala biti predmetom diskusije. „Ova inicijativa je dokaz da se upornim pritiscima ponekad može utjecati na nadležnost Gradskog vijeća. Poštivanje državnih praznika ne bi trebalo uopšte da bude tema oko koje se raspravlja, a prava radnika ne bi trebala biti ignorisana. Zadovoljan radnik će dati bolju uslugu. A institucija porodice neće biti narušena jer u neprekidnim radnim danima kad će roditelji odvojiti barem jedan kvalitetan dan za svoju djecu?“, pita Alibegović.

Forum mladih Bihać pokrenuo je i kampanju pod sloganom “Ne idite u trgovinu nedjeljom da naše mame budu sa nama koja je vrlo dobro prihvaćena od strane javnosti. “Imamo u planu da održimo jedan okrugli stol, gdje ćemo pozvati sve zaninteresovane za ovaj problem. Poslodavci po zakonu radnicima moraju dati jedan slobodan dan u sedmici. Ali, da bi žena bila slobodna ona mora 36 sati biti slobodna kako bi sklopila taj jedan dan. Djeca su slobodna vikendom a njihove majke na poslu, a kada su djeca u školi njihove majke su kod kuće. Porodica je osnovna ćelija društva, bez nje nema ni društva. I ovo što ljudi odlaze u druge zemlje nije uvijek do plata, nekad je to i do uslova rada i prava koja im se ne daju. Zbog toga mislim da će ova incijativa dobiti podršku na vijeću”, kaže vijećnik Habibija.


Vocabulary from the text:

Prava radnikaWorker’s rights
KršitiTo violate
Napuštati (imp), Napustiti (p)To leave
TeretBurden
ZaštitaProtection
Radno vrijemeWork time (hours)
UgostiteljstvoCatering
ZaraditiTo earn
ZanemaritiTo neglect
UslugaService